Paternji/Partneri

Projekt HITRO je sofinanciran iz sredstev ESRR v okviru Programa sodelovanja Interreg V-A Slovenija – Hrvaška 2014 – 2020.
Projekt HITRO je sufinanciran iz sredstava EFRR unutar Programa suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska 2014 – 2020.
Ovaj projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Ekstremni vremenski uvjeti

Jak vjetar s tučom

Olujom se smatra vjetar brzine 17,2 m/s, odnosno 62 km/h (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više, koji lomi grane stabla, valja i lomi usjeve, otresa plodove voća i nanosi štetu građevinskim objektima. Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborina ili čak i tučom, osim što stvara veliku štetu na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, često ugrožava i odnosi ljudske živote.

Ukratko o vjetru i tuči

Vjetar nastaje uslijed nejednakosti tlaka u atmosferi zbog meteoroloških mijena. Olujni i orkanski vjetar onaj je vjetar čija brzina iznosi preko 74 km/h. Pod određenim uvjetima postoji i mogućnost stvaranja pijavica. Tada se atmosferski vrtlog neobične snage u obliku lijevka pruža između olujnog oblaka i tla. Tuča je oborina u obliku ledenih kuglica ili komada leda različitog oblika, promjera između 5 mm (zrno graška) i 50 mm (kokošje jaje). Ovisno o intenzitetu, tuča može nanijeti velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivrednim usjevima.

Kako postupiti u slučaju jakog vjetra i tuče

  • Zatvorite sve prozore i vrata, spustite rolete ili zatvorite prozore.
  • Odmaknite se od prozorskih stakala u unutrašnjost građevine.
  • Ako građevina nije solidno građena, sklonite se u podrum ili u solidno građenu građevinu, a prethodno zatvorite vodu i plin i isključite struju.
  • Slušajte obavijesti na radiju i postupajte u skladu s njima.
  • Nakon prestanka opasnosti popravite oštećenja.
  • Kao pješak krećite se u pognutom stavu uza zavjetrinu, pridržavajući se za čvrste predmete i vodeći računa o mogućnosti pada crijepa s krova, grana s drveća i slično.
  • Ne sklanjajte se ispod drveća zbog opasnosti od udara groma, loma grana ili rušenja stabla.
  • Vozilo sklonite u čvrsti objekt ili ga parkirajte na otvorenom prostoru (ne uz kuće ili drveće), na mjestu gdje se ne mogu pojaviti bujične vode.
  • Ako vozite, poštujte upozorenja i zabrane nadležnih službi.
  • Ako kampirate, pratite vremensku prognozu, poštujte upozorenja o mogućnosti jakog vjetra, šator ili kamp-prikolicu premjestite na prostor bez drveća i dodatno usidrite, a vi se sklonite u čvrste objekte.

Oluja i jak vjetar

Ne planirajte i ne obavljajte nikakve aktivnosti na otvorenom u slučaju prognoze oluje i jakog vjetra. Boravite u zatvorenom. Pobrinite se i za kućne ljubimce. Po najavi oluje, električne uređaje, isključite i iskopčajte iz struje. Da biste zaštitili elektroničke i kućanske uređaje, razmislite o instaliranju sustava zaštite od groma. Tijekom oluje, izbjegavajte otvorene prostore, izvore vode, visokim zgradama, stabla, metalne predmete i slično. Ne koristite fiksne telefone ili druge električne uređaje. Tijekom jakog vjetra, pazite na predmete koje vjetar nosi. Tijekom tuče ne pokušati zaštititi vozilo ili usjeve u vrtu, jer Vas tuća može ozlijediti.

Zaštita zgrade

Pobrinite se za nesmetanu odvodnju oborinskih voda i redovito čistiti oluke. Obavezno obrežite grane duž zgrade i uklonite velika ili suha stabla koja bi mogla pasti zbog vjetra. Razmislite o zamjeni staro krovište s krovom koji je otporan na jake vjetrove i tuču. Nabavite zaštitnu foliju kojom možete zaštiti oštećene dijelove krova. U slučaju prognoze oluje, uklonite pokretnu imovinu iz prostorija koje mogu biti preplavljene vodom. Osigurajte ili uklonite predmete koje vjetar može odnesti, koji mogu biti poplavljeni ili oštećeni tučom. Zavežite platnene rolete (tende). Ako živite u blizini vodotoka, pripazite na promjenu vodostaja tijekom oluje i budite spremni za poplavu. Obratiti pozornost na pojavu klizišta. Nakon oluje i jakog vjetra, što prije provjerite stanje zgrade i okolice i popravite oštećenja.

Zaštita vozila i plovila

Ne parkirajte vozila ispod ili u blizini drveća, obalnih područja, vodotokova i područja koja mogu biti poplavljena. Prilagodite vožnju uvjetima na cesti. U slučaju oluje i jakog vjetra, ne plovite brodovima. Pričvrstite ih ispravno.

Suša i toplinski val

Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina izaziva štetu na poljoprivrednim površinama. Za poljoprivredu su opasne suše koje nastaju u vegetacijskom razdoblju. Najveći rizik za pojavu suše je razdoblje od srpnja do listopada, dakle gotovo polovina ukupnog vegetacijskog razdoblja. Isušivanje biljnog pokrova stvara povećanu opasnost od nastajanja požara otvorenog prostora. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može izazvati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode.

Toplinski val je prirodna pojava koja može izazvati neželjene posljedice. To je pojava prouzročena vrlo visokim temperaturama zraka kroz kraće ili dulje vremensko razdoblje. Posljedice toplinskog vala, trpe svi, i ljudi i životinjski i biljni svijet, tako da, pored negativnog utjecaja na zdravlje i život, uzrokuje ozbiljne materijalne štete, ali i ekonomske štete zbog otežanog izvođenja radova na otvorenom, povećane potrošnje i smanjenja proizvodnje električne energije, smanjenja količina i povećane potrošnje vode, itd.

Zdravstveni rizici koji se mogu javiti kod toplinskog vala su dehidracija i pregrijavanje organizma, što može dovesti do iscrpljenosti. Toplinski udar može nastati ako se iscrpljenost od vrućine ne liječi, ali se isto tako može pojaviti iznenada i bez prethodnog upozorenja. U oba slučaja potrebna je liječnička pomoć.

Ukratko o suši

Suša predstavlja ekstremni klimatski događaj koji može prerasti u prirodnu katastrofu. Kada tri dana ili više dana zaredom temperature prelaze 32°C, možemo govoriti o toplinskom valu. Toplinski val stresno djeluje na ljudski organizam, ali i na životinjski i biljni svijet. Toplinski val kod čovjeka može izazvati toplinski udar.

Postupci u slučaju suše

  • Štedljivo koristite pitku vodu iz vodovoda, ne perite njome automobile, pločnike, ne zalijevajte vrtove i travnjake.
  • Zbog mogućih redukcija vode, osigurajte pričuvu vode za piće.
  • Ne ložite vatru na otvorenom, ne bacajte opuške i zapaljene šibice u prirodi zbog opasnosti od nastanka i širenja požara.
  • Vrtove i travnjake zalijevajte samo vodom iz većih vodotokova.

Postupci u slučaju toplinskog vala

  • Pratite vremensku prognozu.
  • Klonite se vrućine. Vani ostanite u hladu.
  • Izbjegavajte izlazak između 11 i 16 sati
  • Tijekom noći i ujutro prozračite stambene i radne prostorije, a po danu ih hladite klimatskim uređajima.
  • Izbjegavajte fizički naporne aktivnosti na otvorenom
  • Aktivnosti na otvorenom obavite ujutro ili navečer.
  • Boravite u najsvježijem dijelu stana/kuće
  • Redovito pijte vodu ili voćne sokove, a izbjegavajte alkohol, kavu i čaj.
  • Konzumirajte salate, voće i kuhano povrće koje sadržava više vode.
  • Ako morate biti na otvorenom, nosite laganu i široku odjeću, šešir ili kapu.
  • Ako osjećate glavobolju, vrtoglavicu, mučninu, nagli porast temperature, grčeve, nesvjesticu ili druge slične simptome, nazovite svoga liječnika ili hitnu medicinsku službu.
  • Nekoliko puta tijekom dana osvježite se hladnom vodom.
  • Na duga putovanja idete u ranim jutarnjim satima ili kasno navečer. Tijekom putovanja nekoliko puta da se zaustavi i osvježite. Prije vožnje dobro prozračite i ohladite vozilo.
  • Nikada ne ostavljajte djecu i životinje same u zatvorenom vozilu.
  • Opterećenje topline je veće u urbanim sredinama nego u ruralnim područjima. Ako možete, povucite se u prirodu ili na viša mjesta.
  • S toplinskim valovima i sušama, opskrba pitkom vodom može biti otežana. Pridržavajte se mjera uvedenih zbog nedostatka vode za piće.
  • Osigurajte dovoljno vode kućnim ljubimcima i domaćim životinjama. Staje treba provjetravati.

Jaka zima i snježne oborine

Padanje snijega od deset ili više centimetara u tijeku 24 sata se smatra elementarnom nepogodom koja može izazvati niz poteškoća u funkcioniranju svakodnevnog života stanovništva. Osim toga, obilne snježne oborine mogu uzrokovati velike štete na krovnim konstrukcijama različitih građevina, u elektroprivredi i poštansko-telegrafskom prometu, te šumskom gospodarstvu. Kako bi se spriječile štetne posljedice uzrokovane obilnim snježnim oborinama provode se preventivne mjere zaštite na građevinskim objektima pravilnim projektiranjem njihovih krovnih konstrukcija. Kontinuiranim praćenjem vremenskih prognoza, kojima se najavljuju velike snježne oborine, te izradom sinoptičkih karata na temelju njih, moguće su pravovremene pripreme za prevladavanje eventualnih snježnih nepogoda.

Ukratko o snježnim oborinama

Velike snježne oborine mogu za posljedicu imati prekid prometa, što može izazvati kratkotrajan prekid opskrbe stanovništva hranom, otežano pružanje zdravstvene pomoći, prekid rada u gospodarskim objektima zbog nemogućnosti dolaska radnika na posao te prekide u opskrbi električnom energijom zbog prekida u sustavu prijenosa električne energije. Isto tako, moglo bi doći do pada telekomunikacijskog sustava ukoliko se radi o vanjskoj mreži.

Postupci u slučaju jake zime

  • Što manje boravite na otvorenom ili u negrijanom zatvorenom prostoru.
  • Prije izlaska na otvoreno slojevito obucite dovoljno toplu odjeću i obuću.
  • Ne izlazite na zaleđene vodene površine zbog opasnosti od pucanja leda, propadanja u ledenu vodu i utapanja.
  • U prostorijama koje nisu grijane ispustite vodu iz vodovodnih cijevi, spremnika ili grijača vode te sustava centralnog grijanja koji nije u funkciji, a u zahodsku školjku i podne sifone ulijte tekućinu koja se ne smrzava ili sol.

Postupci u slučaju snijega i poledice

  • Redovito čistite pločnike i pristupne putove do svog objekta od snijega i poledice.
  • Ako led ne možete očistiti s pločnika, posipajte ga sipinom.
  • Koristite obuću s gumenim hrapavim đonom.
  • Budite oprezni kada hodate uza zgrade ili ispod drveća jer s njih iznenada može pasti snijeg ili led te iz istog razloga ne parkirajte svoje vozilo na tim mjestima.
  • Temeljito očistite snijeg i led sa svoga vozila prije uključivanja u promet, uz obvezno korištenje zimske opreme na vozilu.

Jaki mraz

Pobrinite se preventivni pregled i čišćenje ložišta i dimovodnih uređaja. Pravodobno osigurajte dovoljnu količinu ogrjevnog drva. Pobrinite se za prikladno grijanje i ventilaciju stambenih i radnih prostora. U zgradama koje ne koristite duže vrijeme, osigurajte minimalno grijanje. Spriječite zamrzavanje vode u vodovodnom sustavu. Pazite na kućne ljubimce. Na niskim temperaturama odložite aktivnosti na otvorenom i ostanite u grijanom prostoru. Ako trebate zadržati vani, odjenite se na odgovarajući način. Pažljivo hodanje po zaleđenim putevima.

Snijeg i led

Redovito održavajte krovove. Uklonite suha stabla oko zgrade ili obrežite grane koje bi se mogle slomiti pod težinom snijega ili leda. Po najavi obilnijih snježnih padavine, pravovremeno nabavite osnovne potrepštine, lijekove i slično. Pripremiti pijesak i soli za posipavanje leda i alate za uklanjanje snijega. Preventivno čiste staze i površine prije snježnih padavina. Obratite pažnju na granje, izbjegavajte hodanje ispod drveća i ne parkirajte vozila ispod njih. Nemojte stajati u blizini vodova, ne dirati slomljena kabele i druge dijelove instalacije jer bi oni mogli biti pod naponom. Putujte samo po potrebi.

Udar groma

Sama grmljavina meteorološka je pojava, odnosno zvuk koji prati snažno električno pražnjenje – munju. Sam zvuk nije opasan i on stiže do naših ušiju tek kad je grom već negdje udario. Kada grom udari negdje u blizini, zvuk grmljavine oštar je i jak, a začuje se u istome trenutku kada munju ugledamo. Munja koju uočavamo kao bljesak ili svjetleću strijelu vidljivo je pražnjenje atmosferskog elektriciteta. Tijekom oluje munja se može pojaviti u oblaku, između oblaka, između oblaka i zraka te između oblaka i tla. S dovoljno velike udaljenosti bljesak munje vidi se prije nego što se čuje grom ili grmljavina jer je brzina svjetlosti veća od brzine zvuka.

Kako postupiti u slučaju grmljavine

  • Ako se zateknete u šumi za vrijeme grmljavine, sklonite se u nižim dijelovima šume ispod grmlja ili nižih stabala.
  • Ako se zateknete na otvorenom prostoru, sklonite se u nižim dijelovima kao što su klanci, udoline, gudure ili uđite u auto.
  • Ako ste za vrijeme grmljavine u kući, odmaknite se od prozora, ne kupajte se i ne tuširajte se.
  • Ako vas grmljavina zatekne u vodi, odmah izađite na kopno i potražite zaklon.
  • Gdje god da vas grmljavina zatekne, ako osjetite da vam kosa strši uvis (indikacija da prijeti udar groma), nemojte leći na tlo. Čučnite nisko na tlo na prstima – minimalizirajte kontakt s tlom.
  • Stavite ruke na uši i glavu među koljena.

Ukratko o klizištima

Klizište je termin za stjenovitu ili rastresitu stijensku masu odvojenu od podloge koja pod utjecajem gravitacije klizi niz padinu. Potencijalno klizište može se prepoznati na temelju morfologije. Klizanje je ili prirodan proces oblikovanja reljefa ili se javlja kao posljedica ljudskih aktivnosti koje narušavaju stabilnost padina u brežuljkasto-brdovitim područjima. To su vrlo raznovrsne pojave po obliku, veličini pokrenute mase, načinu, brzini kretanja i drugim svojstvima. Svako klizište pokrenuto je jednim pojedinačnim događajem ili procesom, tzv. okidačem.

Kako postupiti u slučaju klizišta

  • Pojavu većeg klizanja zemljišta ili odrona treba prijaviti na broj 112, policiji ili nadležnoj službi u gradu ili općini na čijem se terenu klizište pojavilo.
  • Ako klizište ozbiljno ugrožava neku građevinu, u njoj treba isključiti struju, plin i vodu.
  • Građevinu ugroženu klizištem treba napustiti i udaljiti se na sigurnu udaljenost.
  • Nakon napuštanja ugrožene građevine treba čekati daljnje upute stručnjaka iz nadležnih službi.

Klizišta Provjerite da li živite u području kojemu prijete klizišta. Ako živite u ugroženom području, posavjetujte se i poduzmite mjere opreza. Kako bi se na vrijeme otkrilo klizište, važno je promatrati područje. Pazite na znakove poput naborane zemlje,, slijeganje, veće namočenosti, pukotine i promjene na zemljištu, nagnuta stabla ili električne stupove, nagnutih ograda i potpornih zidova, pukotine u zgradi, neobične zvukove (kao na primjer pucanje drveća) i drugo.. Klizišta se češće pojavljuju na strmim padinama i padinama gdje je uklonjena vegetacija. To se može povećati nakon jakih kiša, potresa, zbog neadekvatne intervencije u padinama, itd. Izvedite građevinske radove na padinama po suhom vremenu.. Redovito održavajte zgradu i okoliš. Izbjegavajte prikupljanje i zadržavanje vode na jednom mjestu. Sadnjom drveća s dubokim i jakim korijenima možete stabilizirati padine. Ako ste u neposrednoj opasnosti od klizišta, pozovite broj 112. Obavijestite susjede o opasnosti, napustite područje klizišta i povucite se na sigurno.

Pin It on Pinterest